Da Dalmacija nije samo more živi je svjedok drevno srednjovjekovno naselje Pražnica, tipično naselje bračke unutrašnjosti. Stočarsko je to mjesto na bračkoj visoravni, gdje su pašnjaci dobri, a lokava u izobilju. Pravi su primjer kako su nastajala bračka naselja od razbacanih odijelitih domova, redovito pastirskih stanova u zbijena naselja mediteranskog tipa kakva nalazimo u bračkom primorju.
Pražnica su, prije svega, težačko i stočarsko naselje. Kao starinačko naselje, Pražnica najbolje čuvaju drevnu bračku čakavštinu, taj jedri i arhaični govor, pomno konzerviran, čuvan u tom rezervatu bračke unutrašnjosti.
Pražnica su se, kao uostalom sva prvotna hrvatska bračka naselja, smjestila uza stara pretpovijesna obitavališta u bračkoj unutrašnjosti.
Porijeklo imena Pražnica u glagolu je pražiti (usp. na Braču pražni kruh i supraška = zapretena žerava). Toponim ukazuje na davno paležom očišćene terene radi dobivnja obradivog zemljišta jer kamen i čeljade ovdje ratuju odvajkada, boreći se za svoj komadić zemlje.
Crkve su u Pražnicama smjerni vodič kroz prošlost. Na mjesnom groblju Čimatoriju crkvica je sv. Ciprijana iz XIII. stoljeća. U crkvici se nalazi renesansni kameni reljef iz 1467. godine, koji zauzima značajno mjesto u povijesti umjetnosti Dalmacije. Smatra se da je ovaj reljef proizašao iz radionice glasovitog Nikole Firentinca.
Na pražničkoj pjaci, rekli bi Pražničani Selu, podigao je 1638. A. Mihovilović crkvicu Svih svetih, u kojoj su, još u XVII. st. vidljivi elementi romaničko – gotičkog sloga.
Svi putevi ovdje, čini se, vode do neke crkvice, pa tako uskim kamenim putem stižemo do razvalina drevnog Straževnika (do tamo se može doći i s Gornjeg Humca) s predromaničkom crkvicom Sv. Jure, koja se spominje već 1111. godine. Kako je zvonik crkvice zidan istim četvrtastim kamenjem kao i crkvica, ovaj se zvonik smatra «najstarijim poznatim zvonikom na preslicu u Dalmaciji» (D. Domančić). U njoj je vrijedan renesansni reljef iz XV. stoljeća.
Umjeli su Pražničani vjekovima živjeti od stočarstva i poljodjelstva. Glasoviti brački sir, kruh ispod peke, janjetina na ražnju, sve redom bračke delicije, prednosti su koje su neposredno utjecali na, doduše tek stidljivi, razvoj seoskog turizma. Sve to, a danas i sve više male klesarske radionice, razlog su da se u Pražnicama još uvijek čuje smijeh djeteta. Pražnica su mjesto koje stoljećima odolijeva zaboravu jer u Pražnicama se naprosto vrijedi roditi, živjeti i umrijeti.